O aktualnoj situaciji u Kini, njezinoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, ekskluzivno za Glas Slavonije govori prof.dr. sc. Wang Yiwei, profesor na Katedri Jean Monnet, direktor Instituta za međunarodne poslove i Centra za europske studije na Sveučilištu Renmin u Kini. Prof. dr. Wang Yiwei bivši je diplomat u kineskoj misiji pri Europskoj uniji.
U vašoj zemlji boravim više od mjesec dana. Posjetila sam Kinu prije deset godina. Primjećujem da se Kina očito modernizirala, značajno napredovala u tehnologiji i gospodarstvu. U čemu je tajna vašeg napretka, koje ste važne korake poduzeli?
Wang Yiwei: Snažno vodstvo Komunističke partije Kine – KPK, pod Xiom Jinpingom, osmislilo je socijalizam s kineskim obilježjima za novu eru. Vodstvo KPK određujuća je značajka socijalizma s kineskim obilježjima i najveća snaga sustava socijalizma.
Uzajamno pomaganje i domoljublje kulturna su podloga modernizacije u kineskom stilu. Kada je 1921. osnovan KPK i nova Kina 1949., zemlja je industrijsko-poljoprivrednim reformama akumulirala bogatstvo, a nakon reforme i otvaranja putem zakupa zemlje i poticanja ulaganja, dobila je daljnja sredstva za industrijsku reprodukciju i stvorila tržišta razvojem infrastrukture. Kada je formirano tržište, uspostavljen duh ugovora i vladavina zakona, Kina je prešla iz društva krvi u društvo zakona, pomlađujući kinesku civilizaciju.
Kako do modernizacije? Moramo dati punu prednost nacionalnom sustavu, uspostaviti nacionalnu međusobno povezanu prometnu mrežu i pružiti potporu u suprotnosti. Među njima državna poduzeća igraju važnu ulogu u realizaciji prijenosa električne energije sa zapada na istok, te odnosa istoka i zapada, kako bi se postiglo smanjenje siromaštva i zajednički prosperitet.
STUPOVI RAZVOJA
Što podrazumijeva modernizacija u kineskom stilu?
– Modernizacija integrira razumijevanje između ljudi, ljudi i društva, ljudi i prirode i zemalja. Ti su sadržaji postupno nadmašili zapadna iskustva, kao i iskustva drugih zemalja u razvoju. Što se tiče stupova kineske modernizacije, tri su pitanja ključna:
Prvo, odakle dolazi novac? Vratimo se u moje fakultetske dane. Kad sam došao u Šangaj sa sela, prirodno sam se osjećao inferiorno i nisam se usudio razgovarati sa svojim kolegicama iz razreda. Jedini razlog da bih otvorio usta bio je da od svojih kolega tražim bonove za hranu. Budući da je obitelj bila siromašna i nedostajali su im bonovi za hranu, mogao sam o tome razgovarati samo sa svojim kolegama iz razreda. Ovo je oličenje modernizacije u kineskom stilu: kroz jaz u poljoprivredi, interesi poljoprivrede, ruralnih područja i farmera žrtvovani su kako bi se postigla brza industrijalizacija. Stoga je kineska modernizacija introvertirana. Modernizacija u kineskom stilu razlikuje se od zapadne kolonijalne prakse, i pokretanja ratova kako bi se dočepalo bogatstva drugih zemalja radi postizanja modernizacije. Iskustvo Kine može biti primjer svima u svijetu.
Drugo, kako se obogatiti gradnjom cesta? Uzmimo primjer željeznice velikih brzina. Sama brza željeznica Peking – Tianjin gubi novac, a privatni kapital to ne bi trebao činiti. No Kina zarađuje izgradnjom državnih poduzeća i razvojem industrije duž brze željeznice, formirajući industrijske klastere poput nekretnina i turizma. Prvo kroz infrastrukturu, možemo promicati industrijski razvoj i ostvariti napredak. Da bi postigla modernizaciju, vlada mora stvoriti učinkovito i održivo tržište, umjesto da pusti tržište da se samoregulira i zemlja padne u jaz između bogatih i siromašnih. To je i razlog zašto je kineska “Inicijativa pojas i cesta” toliko popularna: mataforički rečeno, umjesto da puste djecu da se kupaju izravno u moru (tržište), prvo se grade bazeni (posebne gospodarske zone, industrijski parkovi), da se djeca osposobe za plivanje, a na kraju i zaplivaju u moru, što je uobičajeni put za modernizaciju zemalja koje kasne u razvoju.
Treće, kako se obogatiti, ne samo uz ceste nego i pokraj njih? Iskustvo Kine je da ona ne gradi izolirane ceste i željeznice, već povezuje infrastrukturu u zraku, na zemlji, na moru i na internetu, stvarajući ekonomiju razmjera, uspostavljajući jedinstveno tržište i donoseći zajednički prosperitet. Bez brze željeznice, lokalni proizvodi sela Miao, u zapadnom Hunanu, ne bi se prodavali diljem svijeta, a turisti iz cijelog svijeta ne bi dolazili u drevni grad Phoenix. Kako Kina može izvući 800 milijuna ljudi iz siromaštva i postići zajednički prosperitet? Bez brze željeznice ne bi bilo razvojnih zona, turizma i tržišta nekretnina duž pruge, u područjima koja bi inače živjela u mračnom kutu globalizacije.
Sve to zahtijeva snažnu vladu koja će promicati takav tip razvoja, državna poduzeća koja će pratiti dugoročno planiranje i postupnu provedbu u skladu s lokalnim uvjetima. Stoga se modernizacija u kineskom stilu ostvaruje pod vodstvom KPK-a. Budući da KPK naglašava kombinaciju marksizma i izvrsne tradicionalne kulture, a izvrsna tradicionalna kultura naglašava harmoniju i sklad između čovjeka i prirode, modernizacija u kineskom stilu je modernizacija harmonije između čovjeka i prirode, modernizacija kretanja putem mirnog razvoja. Sve se to razlikuje od zapadne modernizacije.
Podrazumijeva li modernizacija i ekonomski napredak nove oblike kolonizacije manje razvijenih?
– Kineska modernizacija uspijeva jer ide svojim putem. Konfucije je rekao: “Humani čovjek, koji je stvoren, želi biti uspješan jer vidi da su drugi uspješni…” te “Čini drugima ono što želiš da oni čine tebi”. Kina je civilizacija, a ne nacionalna država, stoga slijedi moto Konfucija. Kina je pretrpjela kolonizaciju Zapada, nikada neće kolonizirati druge manje razvijene zemlje. Umjesto toga pomaže im u okviru “Inicijative pojas i cesta” da se obogate kako bi kupovali više kineskih proizvoda. Usput rečeno, izvješće Svjetske banke iz 2019. pokazuje da su projekti prometne infrastrukture povećali BDP za 3,35 %!
Nakon završetka 20. partijskog kongresa, predsjednik XI Jinping snažno je učvrstio svoju poziciju, što implicira kontinuitet njegove politike otvaranja svjetskoj ekonomiji. Na koji će način kinesko vodstvo ojačati odnose s Europskom unijom?
– Kao što pokazuje nedavni Macronov uspješan posjet Kini, kinesko otvaranje na visokoj razini i visokokvalitetni razvoj pružaju goleme mogućnosti Europi. Odnosi Kine i EU-a vratili su se u normalu, a da ih nije preotela ukrajinska kriza ili američki hladnoratovski narativ.
SURADNJA S EUROPOM
Ima li poteškoća s kojima se Kina suočava u pristupu europskom tržištu?
– Uspoređujući trgovinu i kineska direktna strana ulaganja, između Kine i Europe prisutan je nedostatak transatlantskih odnosa. Ulaganja kineskih tvrtki u Europsko tržište još su uvijek ograničena i bez sveobuhvatnog sporazuma o ulaganjima između EU-a i Kine. EU se treba dalje integrirati. Kinesko strateško ulaganje treba stabilno i dosljedno prijateljsko okruženje.
Je li Kina spremna surađivati s Europskom unijom i pronaći mirno rješenje krize u Ukrajini?
– Na stolu je francuski prijedlog i podrška Kine. Francuska uvjerava Ukrajinu, a Kina Rusiju da se vrati za pregovarački stol o prekidu vatre. U tom smislu je i poruka Xi Jinpinga – Kina je spremna uputiti zajednički poziv Francuskoj za političko rješenje ukrajinske krize.
Uz sva iskustva koja Kina nesumnjivo ima, koje su zapravo prednosti jednostranačkog sustava?
– Kina nije jednostranački sustav, već sustav višestranačke suradnje i političkih konzultacija pod vodstvom KPK-a. Takav bi stranački sustav trebao odgovarati nacionalnim uvjetima svake zemlje, ali ključ je da služi cijelom narodu.
Kao što znate, Hrvatska ima turističke resurse i nekoliko dobrih luka na Jadranskom moru. Hrvatska brodogradnja je dobro razvijena. Kakvi su izgledi za unaprjeđenje kinesko-hrvatske suradnje u budućnosti na tom planu?
– Ukratko, Shekou model za razvoj luka može poslužiti kao referenca: “Luke su polazište svih gospodarskih aktivnosti. S razvojem industrijskog parka i grada (Shekou) model je više poput koncepta ekosustava, stvarajući središte za jačanje komunikacija, logistike, poslovanja, informacija i kapitala”.
Kako biste ocijenili sadašnje političke i gospodarske odnose između naših dviju zemalja, Hrvatske i Kine?
– Od uspostave diplomatskih veza prije 30 godina, Kina i Hrvatska uvijek su se poštivale i odnosile jedna prema drugoj kao ravnopravne zemlje. Bilateralni odnosi izdržali su test međunarodnih promjena. Zahvaljujući zajedničkim naporima obiju strana, Kina i Hrvatska uživale su čvrsto političko međusobno povjerenje i postigle pozitivne rezultate u suradnji “Pojasa i puta”, donoseći dobrobit građanima dviju zemalja. Suočene s izazovima izazvanim bolešću COVID-19, Kina i Hrvatska udružile su ruke u borbi protiv pandemije i ispisale novu priču bilateralnog prijateljstva.
CVJETOVI U PROLJEĆE
Što Kina čini za bolju budućnost naše civilizacije?
– Kao odgovor evo dijela izlaganja predsjednika Xija Jinpinga na kongresu KPK-a:
“KPK će nastaviti promicati međucivilizacijske odnose i unaprjeđivati razvoj ljudskih civilizacija. Diljem svijeta zemlje i regije odabrale su različite putove modernizacije koji su ukorijenjeni u njihovim jedinstvenim i dugim civilizacijama. Sve civilizacije koje je stvorilo ljudsko društvo su sjajne. One su mjesto gdje modernizacija svake zemlje crpi snagu i odakle dolazi njezino jedinstveno obilježje. Oni su, nadilazeći vrijeme i prostor, zajednički dali važan doprinos procesu modernizacije čovječanstva. Kineska modernizacija, kao novi oblik ljudskog napretka, oslanjat će se na zasluge drugih civilizacija i učiniti vrt svjetskih civilizacija živahnijim.
Jedan cvijet ne čini proljeće, a sto cvjetova u punom cvatu donosi proljeće u vrt. Budući da je budućnost svih zemalja usko povezana, tolerancija, suživot, razmjena i međusobno učenje između različitih civilizacija igraju nezamjenjivu ulogu u unapređenju procesa modernizacije čovječanstva i procvatu vrta svjetskih civilizacija. Ovdje želim predložiti Globalnu civilizacijsku inicijativu… Zalažemo se za poštivanje različitosti civilizacija. Zemlje trebaju podržati načela jednakosti, uzajamnog učenja, dijaloga i uključenosti među civilizacijama te dopustiti da kulturne razmjene nadiđu otuđenost, uzajamno učenje nadiđe sukobe, a suživot nadiđe osjećaje superiornosti”.
Koji su glavni problemi između Kine i Sjedinjenih Američkih Država? Je li to pitanje ekonomije ili politike, ili oboje? Je li trgovinski rat gotov?
– Uspon Kine dovodi u pitanje identitet SAD-a kao “grada na brdu”, da se metaforički izrazim. Dakle, američka vlada želi obuzdati Kinu kako bi oslabila njezin uspon vođenjem trgovinskih i znanstveno-tehnoloških ratova. Trgovinski rat nikada nije završio…
PUTEVI RAZUMIJEVANJA
Kad se sve uzme u obzir, što je potrebno za postizanje transparentnosti, miroljubivosti, obostranog razumijevanja i sklada u svijetu? Je li to uopće moguće?
– Ključ je tražiti sklad između različitih vjerskih i političkih sustava. Kongres KPK-a predložio je napredak u pomlađivanju kineske nacije na svim frontama kroz kineski put modernizacije. Kineska modernizacija je modernizacija velike populacije, zajedničkog prosperiteta za sve, materijalnog i kulturno-etičkog napretka, sklada između čovječanstva i prirode i mirnog razvoja. Ukorijenjen je u našim nacionalnim uvjetima i također se oslanja na iskustva drugih zemalja. Nosi pečat povijesti i tradicijske kulture te sadrži i moderne elemente. Donosi dobrobit kineskom narodu i također unaprjeđuje zajednički razvoj svijeta. To je siguran put za nas da izgradimo jaču naciju i ostvarimo pomlađivanje kineske nacije. To je također put kojim moramo ići u traženju napretka za čovječanstvo i sklad za cijeli svijet.
Ostat ćemo predani pravom smjeru, nećemo skrenuti s kursa promjenom naše prirode ili napuštanjem našeg sustava. Budući da je naša vlastita budućnost usko povezana s budućnošću drugih zemalja i naroda, nastojat ćemo pružiti nove mogućnosti za globalni svjetski razvoj, dodati novi poticaj ljudskom istraživanju puteva prema modernizaciji i dati nove doprinose teoriji i praksi modernizacije čovječanstva…
Ina Stašević
izvor: glas-slavonije.hr